 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
7 Nov 2011 - analitika EPCG: Za prvih devet mjeseci gubitak 30, 4 miliona 7 Nov 2011 - energetikanet Rumunjska ne privatizira elektroprivredu 2 Nov 2011 - balkan RS SPREMNA DA ISPUNI OBAVEZE PREMA EZ 1 Nov 2011 - analitika EPCG u potrazi za milionima 1 Nov 2011 - balkans Uključen šesti reaktor bugarske nuklearke Kozloduj 27 Okt 2011 - balkans Moskva finasira 100% izgradnju NE Belene? 26 Okt 2011 - analitika CRNA GORA OD 2012. PREDSEDAVA ENERGETSKOM ZAJEDNIC
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1954 do 1960 od ukupno 4030 vesti Balkan 
|
1 Nov 2011 - analitika - EPCG u potrazi za milionima Građani Elektroprivredi duguju više od 100 miliona eura. U kompaniji se nadaju da će u narednom periodu – raznim akcijama, počev od plaćanja na rate - uspjeti da naplate veći dio tog novca. Olga Nikčević, direktorka Centra za zaštitu potrošača, kaže da se građani sa niskim primanjima plaše selektivnih isključenja da se struja gasi onima koji duguju nekoliko stotina a ne isključuje onima koji su dužni više hiljada eura. No, u EPCG tvrde suprotno: isključenja se obavljaju neselektivno i objašnjavaju kako je u interesu i Kompanije i redovnih platiša da se plaćanja dovedu u red i da napominju da - nema govora o otpisu dugovanja. Kako naplatiti vlastito potraživanje, kako inkasirati zarađeni novac? Ova pitanja odavno muče čelnike Elektroprivrede - ne samo kada je riječ o dugovima velikih kompanija kao što je KAP - nego i onih „običnih potrošača“ – domaćinstava. A situacija, što se tiče, EPCG, jeste alarmantna: građani, odnosno domaćinstva, duguju - više od 100 miliona eura! Za ilustraciju: to je gotovo četvrtina troškova za budući sistem elektrana na Morači. Zato se krenulo u opsežnu akciju, kako kažu u EPCG, potrage za sopstvenim milionima. Dok se dug velikih kompanija pokušava naplatiti uz pregovore sa inostranim partnerima i Vladom (poput KAP-a), dug takozvanih običnih potrošača, mora se naplaćivati, starim i sporim putem – naplatom zaostalog duga utuženjima ili posebnim sporazumima sa klijentima o isplati u nekoliko rata. Isključenja bez selekcije: Gledano po gradovima, za struju najviše duguju u Nikšiću, gdje prosječan dug po domaćinstvu iznosi 624 eura, zatim slijede „zaboravni“ Podgoričani - 586 eura, pa Cetinjani 513 eura. Najmanje duguju domaćinstva u Tivtu, gdje je prosječan dug 82 eura i Pljevljima sa 94 eura. Iz Direkcije za odnose s javnošću EPCG Portalu Analitika kažu da budžet Elektroprivrede najviše opterećuju „mali potrošači” - domaćinstva sa prosječnim dugom od 360 eura. Prosječan dug za kategoriju „ostala potrošnja” je oko 700 eura po potrošaču, ukoliko se izuzmu „direktni potrošači” (KAP, Željezara, Željeznica). Kada saberu dugovanja kategorije „ostala potrošnja” i „direktnih potrošača”, zbir, je, tvrde u EPCG, dvostuko manji u odnosu na - ukupan dug domaćinstva. U EPCG očekuju da će sva „domaćinska” dugovanja biti što ranije izmirena. U EPCG su, kažu, svjesni realne situacije.Je li to ostvarljivo; kako EPCG planira da naplati potraživanja od građana, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju činjenicu da većina ljudi jedva sastavlja kraj s krajem i teško može da izdvoji dodatne novce za plaćanje dugova? „Proces naplate potraživanja EPCG prilično je složen i u određenim segmentima prevazilazi nadležnost naše kompanije, takođe nije moguće, naročito s obzirom na socio-ekonomski ambijent očekivati procenat naplate od 100 posto”, kaže Ivana Radulovic - Gatolin, šefica Snabdijevanja Podgorica. Plan naplate: Ipak, u EPCG su detaljno razradili plan naplate i određene nagrade za domaćinstva koja krenu u otplatu vlastitih dugova. Jedna od stimulativnih mjera za domaćinstva je potpisivanje takozvanog Protokola za izmirenje duga za utrošenu struju na najviše 18 rata, uz uslov da se pored mjesečne rate, redovno i mjesečno izmiruju i tekući računi. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, u EPCG tvrde da je riječ o mjeri koja za sada daje dobre rezultate. Istovremeno, EPCG je poslednjih mjeseci, nakon odluke Regulatorne agencije o stoprocentnoj naplati, pojačala isključenja potrošača koji imaju zaostala dugovanja. Kombinacija tih (polu)prinudnih mjera daju rezultate i procenat redovnih platiša raste. Prema podacima koje nam je dostavila Elektroprivreda, procenat potrošača čije je stanje na računu „sravnjeno na nulu” i domaćinstava koja duguju dvije do tri fakture, prelazi 70 odsto. „EPCG, preduzima i preduzimaće sve neophodne mjere kako bi se naplata u potpunosti ušla u redovne tokove. Osnovni razlozi potpunog dovođenja naplate u red su tržišni zakoni koji implicitno zahtijevaju naplatu potrošene robe, zahtjevi Regulatora, zaštita interesa države i kompanije, ali prije svega zaštita interesa redovnih platiša”, objašnjava Radulović - Gatolin. Problem zastare duga: Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) ističe u razgovoru za Portal Analitika da u toj organizaciji često imaju situaciju da se građani oslanjaju na to da će im dug za struju - zastariti. No, iz EPCG stiže - hladan tuš: sve potrošače električne energije na teritoriji Crne Gore koji imaju zaostala dugovanja, EPCG će da tuži. Tužbe se sprovode, između ostalog, i da bi EPCG onemogućila zastarijevanje računa, a shodno roku koji predviđa Zakon o obligacionim odnosima, što znači da ne postoji nikakva „rupa u zakonu” na osnovu kojeg se tuženi dužnici EPCG mogu pozvati na zastarjelost potraživanja. Ako tuženi u međuvremenu potpiše Protokol o izmirenju dugovanja, Elektroprivreda povlači tužbu i oslobađa potrošača sudskih troškova. Neravnopravnost ili ravnopravnost dugovanja: U CEZAP-u misle nešto drugačije.„Dugovanja za električnu energiju ne mogu i neće biti otpisana, jer su dužnici blagovremeno tuženi, što je glavni argument protiv predrasude o postojanju povlašćenih grupa, a samo je pitanje dinamike rada sudskih organa kada će svi, bez izuzetka, ući u redovne tokove naplate, kaže Ivana Radulović - Gatolin. „Dešavalo se da je Sud zaista ranije oslobađao pojedine potrošače dijela duga, kao zastarjelog, a to je dug star dvije i više godine. EPCG je, međutim, nakon toga isključivala sa mreže te ljude, jer nijesu platili pun iznos. To nije po zakonu, u krajnjem ni korektno, jer ta ranija dugovanja su nastala upravo neažurnošću Elektroprivrede, neadekvatnom naplatom. Dakle, oni su i ranije mogli da iskoriste neke prinudne instrumente da naplate dugovanja. Ruku na srce, mora se priznati Elektroprivreda naplaćuje samo ono što su građani potrošili, pa možda nema ničega nepravednog, jer nijesu obračunavali kamatu na potrošeno. Mi u CEZAP-u savjetujemo građane da se dalje ne tuže sa EPCG, nego da plate i poštede sebe troškova”, kaže Nikčević. „EPCG je u posljednje vrijeme ažururala službe i instrumente naplate, jesu se zaštitili od zastarijevanja dugova, ali je tako samo u posljednjih nekoliko godina. Izgleda da su tužili sve i da se čekaju odluke suda”, objašnjava Olga Nikčević. „U CEZAP-u dobijamo pritužbe da manji potrošaci, tj. domaćinstva bivaju isključena zbog neplaćanja nakon utuženja, a neki sitniji ili krupniji preduzetnici, koji duguju po više hiljada eura, na oči svjedoka bivaju takođe isključeni, pa sjutra dan uključeni, a da dugovanja nijesu izmirili“, kaže Nikčević.Prema saznanjima CEZAP-a, ljudi se žale da u EPCG ne rad po sistemu pravičnosti, već da se “bijes” iskaljuje na manjim a da se oprašta većim dužnicima. „Odgovorno tvrdimo da su takve spekulacije – samo spekulacije, da nijesu istinite priče. Često dobijamo takve pritužbe ali kada se pogleda spisak, vidi se da je svaki dužnik tužen. Poslovanje EPCG potpuno je transparentno. Kada smo bili u prilici da odgovorimo na konkretan sučaj, ispostavljalo se da su visoka dugovanja pojedinih potrošača pokrivena tužbom, da su potrošači isključivani, pa su se naknadno samovoljno priključivali, što je opet pravno tretirano od strane EPCG. Treba napomenuti da je problem dugovanja kompleksno pitanje i u odredjenim segmentima je u nadležnosti ostalih institucija i njihova pomoć je neophodna, poručuje Ivana Radulović - Gatolin, šefica podgoričkog Snabdijevanja. Zvanična statistika pokazuje da je, od oko 360 hiljada korisnika, manje od jedan odsto domaćistava tužilo EPCG. Od tih, oko dvije hiljade potrošača, prema mišljenju EPCG više od 90 odsto je pravno neosnovanih pritužbi. Popusti za redovne platiše: U EPCG napominju da se u javnosti ipak malo priča o beneficijama koje oni nude revnosnim potrošačima. Tako, na primjer, EPCG stimuliše različitim mjerama one koji redovno plaćaju račune, odobravajući im više vrsta subvencija. Svima koji nemaju zaostalog duga na računu, obračunava se popust od – pet odsto. U prosjeku, kažu u EPCG, na mjesečnom nivou svaki treći potrošač koristi ovu vrstu povlastice. Takođe, pravo na subvenciju računa za utrošenu električnu energiju imaju potrošači koji su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, lične invalidnine, njege i pomoći drugog lica, smještaja u drugu porodicu, kao i korisnik prava na materijalno obezbijeđenje boraca. Subvencija računa za utrošenu električnu energiju podrazumijeva popust od 40 odsto na račune do 60 eura, a ukoliko je račun veći, tada će se račun umanjiti za 24 eura. Primaocima materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP-a), subvencije su dostupne još od juna 2008. godine. Prema posljednjim obračunima, iz septembra, pravo na subvenciju ostvarilo blizu 13 hiljada potrošača, dok ukupna vrijednost subvencije za prošli mjesec iznosi oko 155 hiljada eura. U septembru, najviše je subvencioniranih potrošača primaoca MOP-a bilo u Podgorici (3.127), zatim Nikšiću (2.019) i Beranama (1.645). Bez restrikcija ali sa - dugovima: Sušno ljeto, nedovoljne akumulacije otvorile su potrebu za uvozom dodatne električne energije. To će, svakako, otežati poziciju EPCG. „Energetskim bilansom predviđa se potrebna količina energije na godišnjem nivou, pa Sektor za upravljanje proizvodnjom i trgovinu električnom energijom pravovremeno, preko tendera, dobavlja nedostajuće količine električne energije“, objašnjava Radulović - Gatolin. Malo pаdаvinа, sa tim i povećanje uvoza, kao i smanjenje tarifa za električnu energiju u 2011. dovešće, pokazuju uporedni podaci, do negativnog poslovanja kompanije u ovoj godini od više od 30 miliona eura. To su u EPCG i najavljivali početkom godine kad se raspravljalo o regulatorno dozvoljenom prihodu. „Zbog svega navedenog, rezultati ne obezbjeđuju dovoljno finansijskih sredstava za investicije potrebne za razvoj energetskog sistema i još boljeg kvaliteta električne energije i stabilnosti napajanja“, upozoravaju u EPCG. Nakon što je objavljena informacije da ruski vlanici KAP-a duguju Elektroprivredi više od 32 milona eura, logično je zapitati se - da li bi naplata jednog takvog mega-duga moglo da unaprijedi poslovanje? Menadžment EPCG, kako navode, zajedno sa Vladom pronalazi rješenja kada su posrijedi dugovanja velikih korisnika tj. direktnih potrošača. „Mora se shvatiti da su isključenja velikih kompanija sa mreže osjetljiva i za te kompanije i za cjelokupnu privredu. Takođe, kada je riječ o KAP-u, radi se i o osjetljivom pitanju i iz ekološkog ugla. Stoga, kroz pravne okvire i u dogovoru sa Vladom, tražimo rješenje takvih problema“, zaključuju u Elektroprivredi. U međuvremenu, dio svog duga će – bez ikakve dileme – morati da plate sva domaćinstva. Kako znaju i umiju. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
21 Okt 2026 vijesti |
