 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
1 Dec 2010 - biznis IZNENADA POSTIGNUT BUGARSKO – RUSKI SPORAZUM 30 Nov 2010 - s media Balkanski ministri energetike na skupu u Sofiji 30 Nov 2010 - energetikanet Makedonija revitalizira hidroelektrane 30 Nov 2010 - energetika Nove hidroelektrane ne bi ugrozile rafting 28 Nov 2010 - rtcg CG : Dalekovod do Albanije 28 Nov 2010 - energetika EPCG dobila kredit od 35 miliona eura 26 Nov 2010 - energetika Bez nuklearke Hrvatska će biti još ovisnija
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 2346 do 2352 od ukupno 4030 vesti Balkan 
|
30 Nov 2010 - energetika - Nove hidroelektrane ne bi ugrozile rafting Zavisno preduzeće Hidroelektrane na Vrbasu a.d. iz Mrkonjić Grada, koje posluje u sistemu MH "Elektroprivrede RS" a.d. Trebinje, iniciralo je izradu nove studije koja će izraziti novi vlastiti koncept hidroenergetskog iskorištavanja Vrbasa koji bi se, ističu, uklopio u potrebu ekološkog očuvanja kanjona rijeke. U Hidroelektranama na Vrbasu (HEV) kažu da se ideja o novom načinu energetskog korištenja sliva Vrbasa javila zbog shvatanja da više nije moguće vodu eksploatisati posmatrajući isključivo energetski aspekt, već sagledati sveobuhvatnije kako bi se Vrbas koristio višenamjenski. "Uvažavajući činjenicu da je Skupština grada Banjaluka odlučila da neće biti dozvoljena gradnja hidroelektrana nizvodno od Krupe na Vrbasu i protivljenja javnosti ranijim projektima, odlučili smo se za novi koncept energetskog korištenja rijeke, kojim bi se, između ostalog, zadržalo odvijanje raftinga", izjavio je Goran Milanović, izvršni direktor za investicije i razvoj u HEV-u. U tom cilju HEV su angažovale projektanta, beogradski Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi", sa zadatkom da sagleda novi model korištenja Vrbasa sa akcentom na iskorištenje postojeće pregrade, odnosno kompenzacionog bazena HE Bočac, projektno nazvane Bočac 2. "Sada na toj pregradi nemamo energetskog korištenja, već je njena funkcija samo regulaciona da se nizvodno napravi ekološki prihvatljiv protok vode. U tom smislu naša koncepcija je da u taj objekat postavimo postrojenje za proizvodnju električne energije bez nadogradnje postojeće brane visoke 25 metara", ističe Milanović. Okvirna predviđena instalisana snaga buduće HE Bočac 2 iznosila bi između sedam i 10 megavata uz godišnju proizvodnju struje u iznosu od 60 gigavat-časova. Pored nje, u HEV-u planiraju izgradnju hidroelektrane Krupa sa smanjenjem visine brane od prethodno projektovane za desetak metara, odnosno sa 29 na 19 metara. Sa energetskog aspekta se, ukazuju, ništa ne bi izgubilo, jer bi HE Bočac 2 i HE Krupa sa nižom kotom ostvarivale zbirnu godišnju proizvodnju struje od oko 140 gigavat-časova, koliko je ranije planirana u HE Krupa sa višom kotom. "Troškovni benefit ovakvog koncepta je manji obim radova na izmještanju magistralnog puta, manji troškovi izgradnje brane, manji obim injekcionih radova i sl., dok bi se, sa druge strane, dodatna ulaganja odnosila na nabavku generatora i turbine za HE Bočac 2", kaže Milanović. On s tim u vezi navodi da je ukupna predviđena investicija za raniji projekat bila procijenjena na oko 90 miliona dolara, dok bi sa novim konceptom vjerovatno bila manja od 70 miliona dolara, što je, naravno, podnošljivije za HEV kao budućeg ulagača. Stručnjaci ukazuju da bi se kao vodozahvat za HE Bočac 2 iskoristio postojeći plombirani optočni tunel, s tim da bi se u lijevom boku objekta dodao još jedan kako bi se energetski iskoristio kompletan dotok sa HE Bočac. HE Krupa bi u tom slučaju praktično predstavljala kompenzacioni bazen Bočca 2 i sa energetskog aspekta bi bilo kvalitetnije kada bi ispod nje postojalo protočno postrojenje koje bi imalo funkciju kompenzacionog bazena i regulisalo protok Vrbasa nizvodno, pišu Nezavisne novine. Milanović ukazuje da su projektantu, takođe, dali za zadatak da sagleda mogućnost postavljanja dodatnog niza niskih kaskada nizvodno od HE Krupa kako se ne bi ugrožavali postojeći interesi korisnika Vrbasa. "Uglavnom, sa našim konceptom, u kojem god obimu da bude izveden, ne bi se ugrožavao kanjon Vrbasa i nesmetano bi se nastavilo odvijanje raftinga, što je i suštinska razlika u odnosu na ranija rješenja", naglašava Milanović. Mladenko Đaković, upravnik HE Bočac, ističe da bi izgradnja novih hidroelektrana na srednjem toku Vrbasa sa tehničkog aspekta imala ogroman značaj za snabdijevanje tržišta strujom. On ukazuje da priroda rada HE Bočac ne odgovara trenutnim potrebama elektroenergetskog sistema RS, jer je napravljena kao vršna elektrana koja često pri svom radu ispušta više vode od trenutnog dotoka u akumulaciju. S tim u vezi objašnjava da je proizvodnja struje najdragocjenija u toku njene najveće dnevne potražnje, a da HE Bočac u određenim periodima godine nema dovoljnog dotoka vode da neprekidno radi sa dvije mašine, a ponekad ni za stalni rad jedne mašine, zbog čega se dešavaju i neželjene pojave koje ubrzavaju starenje turbina. U proteklom ratu se, ukazuju elektroenergetski stručnjaci, pokazalo da je na ovom području RS potrebna elektrana koja će neprekidno davati malu količinu električne energije za nužne potrošače, što HE Bočac ne može obezbjediti. "Protočne hidroelektrane sa manjim akumulacijama, kao što su planirane Bočac 2 i Krupa, omogućiće proizvodnju u bazičnom dijelu, odnosno ravnomjernije ispuštanje Vrbasa i bile bi od ogromnog elektroenergetskog značaja zbog blizine centara potrošnje i nadopunjavanja HE Bočac. Skraćenje puta transporta struje od proizvođača do korisnika pomaže poboljšanju naponskih prilika, odnosno sprečava obaranje napona u vrijeme najveće dnevne potrošnje", ističe Đaković. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
21 Okt 2026 vijesti |
