ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
13 Dec 2009 - energetika Hidropotencijal najveći resurs RS 13 Dec 2009 - b92 Slovenija gradi TE vrednu 700 mil.€ 13 Dec 2009 - energetika Otvorena VE Orlice kod Šibenika 13 Dec 2009 - seebiz EP BiH ove godine povećava dobit 64% 10 Dec 2009 - biznis TALIJANI GRADE NE NEDALEKO OD HRVATSKE 9 Dec 2009 - energetikanet Promjene cijena struje u Mađarskoj 9 Dec 2009 - seebiz Ne želimo rast cijene struje
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 2752 do 2758 od ukupno 4030 vesti Balkan
|
13 Dec 2009 - seebiz - EP BiH ove godine povećava dobit 64% Već dvije godine zaredom Elektroprivreda BiH je najuspješnija kompanija u državi, a prije dva dana njezin generalni direktor Amer Jerlagić proglašen je najuspješnijim menadžerom BiH u 2009. U godini recesije, teške ekonomske krize koja pogađa (i) našu zemlju, JP Elektroprivreda BiH i dalje bilježi nova ulaganja, nove investicije i opstaje među 100 najuspješnijih kompanija jugoistočne Evrope. O formiranju koncerna EPBiH i dugoročnim planovima preduzeća gospodin Jerlagić govori u intervjuu za Oslobođenje. Gospodine Jerlagiću, uprkos recesiji, kompanija EPBiH bilježi sve bolje poslovne rezultate zbog kojih ste proglašeni i menadžerom godine. Iako ste na čelu javnog preduzeća, ipak je riječ o vrijednim i značajnim pomacima: šta je Vama najvažnije u 2009. što je uradila EPBiH? - Prije svega to je okončanje poslova oko formiranja Koncerna EPBiH (SASE:JPESR), u čijem sastavu je od početka 2010. godine i sedam rudnika iz Federacije BiH. Riječ je o kompaniji koja će imati oko 16.000 zaposlenih i biti jedna od najjačih elektroenergetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi, kompaniji koja je formirana na inicijativu, u saradnji i uz podršku Federalnog ministarstva za energiju, rudarstvo i industriju. Uspješno je okončana i prva faza reorganizacije Društva čime smo postigli veću efikasnost u poslovanju koja se mjeri sa oko 25 procenata povećanom produktivnošću. Hidroelektrane su zahvaljujući povoljnoj hidrološkoj situaciji i pogonskoj spremnosti, u što smo posljednjih godina uložili značajna sredstva, mjesec dana prije roka ostvarile plan proizvodnje. To nam je omogućilo da i prije roka krenemo u modernizaciju i rekonstrukciju pojedinih, starih, blokova u TE Tuzla i Kakanj. Dovoljan je podatak da smo u HE i TE tokom 2009. godine realizovali više od 300 investicionih odluka te da smo u istom periodu u projekat obnove i izgradnje distributivne mreže uložili oko 100 miliona KM. I sve to ostvarili smo u, izvjesno, najtežoj godini recesije. S obzirom na to da je potražnja i cijena električne energije na svjetskom tržištu, upravo zbog recesije, značajno pala kako se to odrazilo na rezultate poslovanja? - Refleksije zbivanja na tržištu električnom energijom svakako su se odrazile na poslovanje Elektroprivrede BiH. Međutim, i u 2009. godini ostvarit ćemo značajnu dobit od oko 76 miliona KM što je za 64 procenta više nego u 2008. godini. To je, svakako, rezultat spremnosti menadžmenta da se uhvati ukoštac i sa kriznim situacijom kakva je bila godina na izmaku. Spočitavaju Vam da značajna sredstva dobiti i druga sredstva držite na bankovnim računima umjesto da ih plasirate u privredne tokove Federacije i BiH? - Takve kritike dolaze, prije svega, od neupućenih, ali i od politikanata. Dio dobiti iz 2008. godine, 50 procenata, prvi put u istoriji Društva, isplatili smo kao dividendu dioničarima a naš najveći dioničar, sa 90 procenata, je Federacija BiH. Sva ostala sredstva, koja se nalaze na 12 bankovnih računa, u funkciji su našeg daljeg razvoja, konkretnije - "spremljena" su za nova investiciona ulaganja. Potvrda toga su i krajem novembra potpisani ugovori, u visini od 75 miliona KM za realizaciju investicionog projekta Revitalizacija bloka 6-110 MW TE Kakanj, čija je ukupna vrijednost 94,5 miliona KM, a koju isključivo finansira Elektroprivreda BiH. Tokom godine realizovali smo, kako sam već napomenuo, i 100 miliona KM u obnovu i izgradnju nove distributivne mreže. Značajna sredstva smo već uložili, nešto vise od 16 miliona KM, za izrade studija i pribavljanje potrebne dokumentacije za buduću realizaciju šest kapitalnih investicija: hidroelketrana Vranduk, Ustikolina i Unac, te tri termoelektrane Tuzla, Kakanj i Bugojno sa rudnikom a tu su i planovi za izgradnju novih HE na rijekama Sana, Vrbas, Bosna, Bioštica, te izgradnja 15 mini elektrana na rijeci Neretvici... Pored ovoga, upravo ovih dana završavamo tenderske procese za rekonstrukciju i modernizaciju bloka 6 u TE Tuzla u visini od 125 miliona KM. Dva ugovora koja smo nedavno potpisali te treći čija je priprema u toku, tender je pri kraju, odnose se na remont koji treba da produži životni vijek objektima u Kaknju i Tuzli za 15 godina. Praktično, dobit ćemo gotovo nove objekte. Na ovaj način hoćemo da prebrodimo vrijeme do izgradnje novih zamjenskih kapaciteta da bismo imali energiju i za naše potrebe i za bilansni višak. Za sanacije smo dakle imali rezerviranih ukupno 220 miliona KM, pri čemu je u Tuzli riječ i o modernizaciji i povećanju snage - dok Kakanj ostaje sa 110 megavata, u Tuzli dobijamo novih 10 megawata. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
21 Okt 2026 vijesti |