 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
20 Jul 2009 - energetika Troškovi NE Belene 20 Jul 2009 - energetika Makedoniji prijeti energetska izolacija 20 Jul 2009 - seebiz Inter Rao, NTE, A2A i Grci dostavili ponude 20 Jul 2009 - seebiz EFT, Korlea i Rudnap fino zaradili na HEPu 20 Jul 2009 - energetika HEP ove godine izgubio 1,4 milijarde kuna!? 17 Jul 2009 - emportal Ponude za kupovinu dela EPCG biće otvorene sutra 17 Jul 2009 - energetika Ekološko gorivo za TE Ugljevik
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 2997 do 3003 od ukupno 4032 vesti Balkan 
|
20 Jul 2009 - energetika - HEP ove godine izgubio 1,4 milijarde kuna!? Hrvatska elektroprivreda, zbog katastrofalnih poslovnih odluka svoje uprave, u ovoj je godini izgubila najmanje 1,4 milijarde kuna! HEP-ovi problemi počeli su odlukom uprave, na čelu s predsjednikom Ivanom Mravkom, da lani tijekom ljeta odjednom kupi više od dvije trećine godišnjih uvoznih potreba za 2009. godinu, piše Večernji list. Kupljenih 350 megavata struje HEP je platio 255 milijuna eura. Točnije, svaki megavatsat po 83,3 eura, što je gotovo najviša cijena u povijesti trgovanja električnom energijom. Umjesto da kupuju dnevno, mjesečno ili kvartalno, što je uobičajeno kada je cijena visoka, uprava HEP-a tom je odlukom napravila milijardu kuna štete. Naime, cijena se ubrzo spustila na današnjih 40-ak eura po MWh. Predsjednik Nezavisnih sindikata radnika HEP-a Luko Marojica prije dva mjeseca Državnom inspektoratu podnio je prijavu protiv uprave HEP-a i njezina predsjednika Ivana Mravka jer nije ispunio svoju zakonsku obvezu podnošenja izvješća o stanju i poslovanju tvrtke. Zapravo, kaže Marojica, Mravak izvješće nije ispostavio nikada otkako je na čelu HEP-a. - Upit, kao i kasnija prijava, rezultat su izbjegavanja vodstva HEP-a da sindikat upozna sa stanjem u tvrtki. Na žalost, ni inspektorat nam dosad nije poslao nikakvu obavijest iako je to dužan učiniti jer smo mi podnositelji prijave - kaže Marojica te ističe da stanje u HEP-u možda i bolje od te činjenice opisuje to da nitko na nedavnom kolegiju direktora nije reagirao na prikaz poslovnih rezultata. I tada, umjesto da pokušaju smanjiti gubitke, čelni ljudi HEP-a povukli su još jedan nevjerojatan potez. Šibenskoj tvornici lakih metala TLM prodali su 100 MW struje po cijeni od samo 179 tisuća eura za megavat, četiri puta nižoj od nabavne. Pojednostavnjeno, svaki megavatsat koji su kupili po 83,3 eura prodali su TLM-u po 20,5 eura. Na tom su poslu izgubili još 400 milijuna kuna. Da stvar bude dodatno nevjerojatna ili sumnjiva, ugovor s TLM-om vrijedi još četiri godine. U tom razdoblju HEP očekuju slični gubici jer je teško vjerovati da će na međunarodnom tržištu cijena struje pasti ispod sadašnje razine. Ugovor s TLM-om još je čudniji kada se zna da je potrošnja te tvornice najviše 10 MW. Ostatak energije završava u mostarskoj tvornici Aluminij, potvrdilo nam je nekoliko visokopozicioniranih izvora iz HEP-a i bliskih toj državnoj kompaniji. - Mravak je sjednicu uprave na kojoj se dogovarala prodaja struje TLM-u otvorio riječima da je ova prodaja povijesni iskorak HEP-a na međunarodno tržište - rekao nam je jedan od sudionika sastanka održanog 2008. To što TLM nije strana tvrtka, samo potvrđuje da je Mravak dobro znao gdje će struja završiti. Naš sugovornik upozorio nas je i da Mravak tu odluku nije donio samostalno nego da mu je nalog za jeftinu prodaju struje TLM-u došao iz Vlade RH. Ovaj zaista povijesni iskorak samo je nastavak ugovora koji je HEP do kraja 2007. imao izravno s Aluminijem Mostar. Nakon što su dva člana uprave HEP-a - Ivo Čović i Kažimir Vrankić - odbili glasovati za taj očito štetan posao, uprava je pronašla rezervno rješenje. Doslovno preko noći Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA registrirala je TLM za trgovinu električnom energijom. Već u siječnju 2008. TLM je postao najveći kupac struje od HEP-a s udjelom od 57$. TLM-u je i tada, kao i danas, trebalo deset puta manje energije od one koju je jeftino kupovao. Ostatak je na hrvatsku štetu završavao i još završava u Mostaru. - Uprava HEP-a namjerno radi ove dubioze. Nemam dokaze, ali kada nešto kupiš za 83,3, a prodaš za 20,5 eura, očito je riječ o planu, a ne neznanju. Vjerujem da na ovaj način HEP namjerno vode u stečaj kako bi ga netko jeftino privatizirao. Strah me za budućnost radnika dok ova uprava vodi tvrtku - rekao je Luko Marojica, predsjednik Nezavisnih sindikata radnika HEP-a, koji sudjeluje na kolegijima direktora. Razmjere štete u odnosu HEP - TLM - Aluminij Mostar potvrdio nam je i nekadašnji direktor HEP-a, a sadašnji predsjednik uprave TLM-a Damir Begović. - TLM sve svoje viškove struje prepušta Aluminiju po istoj cijeni po kojoj od HEP-a kupuje. TLM na tom poslu ništa ne zarađuje - rekao je Begović, priznavši tako da HEP posredno subvencionira tvrtku u susjednoj državi koja je dobrim dijelom u privatnom vlasništvu. Begović je ustvrdio i da cijena po kojoj TLM kupuje struju od HEP-a nije fiksna, nego da se mijenja ovisno o kretanjima cijene aluminija na londonskoj burzi. No, čak i da se aluminiju cijena udvostruči, TLM, dakle bosanskohercegovački Aluminij, struju bi plaćali po cijeni nižoj od one koju plaćaju ostali veliki potrošači u Hrvatskoj. - Vrlo je rizično ulaziti u takve godišnje ugovore. Na svjetskom se tržištu cijena stalno mijenja, a već godinu dana svi ulazni troškovi za proizvodnju struje padaju - ustvrdio je Begović. Koliko je loše uprava HEP-a poslovala, pokazuje i činjenica da je Crna Gora kupovala struju po 38 eura. BiH je svoje potrebe pokrivala visokom cijenom od 74 eura, ali sa stavkom u ugovoru da u slučaju povišenog stanja voda u elektranama omogućava smanjenje narudžbe. HEP-ovi stručnjaci od svojih dobavljača nisu uspjeli dobiti takve uvjete. Štoviše, mostarski Aluminij dio potreba za strujom pokriva i iz kapaciteta Elektroprivrede BiH, no od njih struju kupuje po znatno višim cijenama nego od HEP-a. Opravdanja iz HEP-a da je lanjska kupnja po enormnim cijenama bila interventna kako ne bi došlo do redukcija jednostavno ne stoje. Struje ni u jednom trenutku na međunarodnom tržištu nije nestalo. Naprotiv, cijena joj je padala. S druge strane, HEP je obvezan u nafti osigurati stratešku zalihu energenata za proizvodnju struje u slučaju nestašice. Isto tako, tri kapitalna projekta gradnje elektrana u RH stoje zbog nestašice novca! U konačnici ovakvu politiku HEP-a plaćaju građani. - Da je HEP bolje trgovao, cijena struje kućanstvima bila bi i 30% niža. O poskupljenjima ne bi bilo ni riječi - zaključio je Marojica, prenosi Večernji list. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
29 Okt 2026 b92 |
