 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
17 Maj 2009 - kWh Konkurencija stigla do domaćinstava 17 Maj 2009 - biznis OD 2012. U PREVLACI NA SAVI GRADI SE NUKLEARKA 17 Maj 2009 - energetika Sljedeće godine počinje gradnja TE Stanari 17 Maj 2009 - energoportal Pojevtinjuje gas - poskupljuje struja 15 Maj 2009 - seebiz EPCG:Ove godine dvostruko veći gubitak 15 Maj 2009 - seebiz Čekamo odgovor ČEZ-a na novu ponudu 15 Maj 2009 - energetika Gradnja prve solarne termoelektrane u Hrvatskoj
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3067 do 3073 od ukupno 4032 vesti Balkan 
|
17 Maj 2009 - biznis - OD 2012. U PREVLACI NA SAVI GRADI SE NUKLEARKA Godine 2020. u Hrvatskoj će se trošiti 50 posto više energije koja se troši danas, tvrdi se u nacrtu Strategije energetskog razvoja Hrvatske. Struktura proizvodnje i potrošnje energije tada će biti drukčija, a kako će se iz tolikoga povećanja potrošnje ostvariti smanjenje ispuštanja ugljikova dioksida 10 posto prema potrošnji iz 2001.-2005., ostaje pomalo nejasno. Energetska rješenja trebali bi biti međunarodni plinovodi i naftovodi, o čijim pravcima međunarodna politika još licitira, terminal ukapljenoga plina, koji bi plin doveo i na udaljena područja poput otoka i u krajeve s malo stanovnika, termoelektrane-toplane na plin, kameni ugljen – i nuklearka, piše Večernji list. Za gradnju nuklearke hodogram je vrlo detaljan, pa sve pripreme za donošenje odluke o njenoj gradnji moraju biti dovršene do 2012. godine. Gdje će se ona graditi ne govori se izravno, ali se odbacuju područja u stranim zemljama. To znači da otpada lokalitet uz Skadarsko jezero u Albaniji, pogotovo jer se na nju mršti i Crna Gora. Otpada također lokalitet na Dunavu u Dalju, zbog rijeke koju dijelimo sa Srbijom, a s našim istočnim susjedom tek se očekuju granični pregovori o crti i kome pripada koja ada, otok i rukavac. Preostaju samo dva lokaliteta s kojih treba otpuhnuti prašinu, jer se i u vrijeme gradnje Krškoga s tim lokalitetima računalo. Vir otpada zbog preizgrađenosti i mnoštva drugih nejasnoća. Sama nekadašnja kandidatura toga otoka dovela je do toga da lokalno stanovništvo počne masovno prodavati zemljište, a kupovali su ga oni koji su znali da upravo zbog elektrane tu neće biti donošeni planovi. Pa su gradili kako su htjeli i mogli, a Vir sada izgleda kako izgleda. Preostaje jedino Prevlaka, oštar zavoj Save otprilike 30 kilometara nizvodno od Domovinskog mosta u Zagrebu, koji se lako nađe južno od sredine zračne linije između Rugvice i Ivanić Grada. Dokument od 87 stranica, koji sam sebe naziva i Bijelom knjigom, a u čiji smo posjed došli, trebao bi se pred saborskim zastupnicima pojaviti na jednoj od posljednjih ljetnih sjednica uoči razlaza na odmore. Okvir u strategiji koji treba odrediti hrvatsku energetsku budućnost mora proći još politički filtar, ali je, čini se, sažetak svega što o tome može domisliti energetičarska struka. Nastao je po narudžbi Vlade, a uz pomoć UNDP-a. Valjda i uz tamošnje kritičko oko. S obzirom na to koliko se dugo radio, o čemu već nekoliko mjeseci govore glasine, dokument je vrlo svjež. Uzima u obzir ne samo lanjsko raketno-tobogansko kolebanje cijene nafte nego i sigurnost opskrbe prirodnim plinom, s obzirom na siječanjski opskrbni triler između Rusije i Ukrajine, zbog čega je cvokotala i strepila cijela Europa. Mi se uzdamo u alternativne plinovodne pravce i LNG terminal, piše Večernji list. Dokument je moderan i po tome što su u njemu na svim potrebnim mjestima vrlo pažljivo uvedena mjerila EU i tom govoru pripadajuća frazeologija. Često se spominje i održivi razvoj, a obnovljivi izvori energije ravnopravno se stavljaju uz bok velikim klasičnim energetskim objektima. Ipak, iz brojki, slova i postotaka stječe se dojam da su neke bilance i na njima temeljene projekcije precizne, a druge, posebno o potencijalima obnovljivih izvora energije i o efektima uvođenja tržišta, na nekoliko su mjesta zanemarene kao – “nepredvidive”. Uvodi se STE Pristupanje Europskoj uniji obvezuje nas da do 2012. godine uvedemo tzv. sustav trgovanja emisijom CO2 (STE). To praktično znači da će se za velike energetske i gospodarske subjekte, iz onoga na što se obvezala država, derivirati obveza o tome koliko u prosjeku godišnje svaki mora smanjiti ispuštanje ugljikova dioksida. Uspješni će se poticati olakšicama, neuspješni će se kažnjavati opterećenjem, a jedni i drugi moći će trgovati svojim minusima i plusevima u uspješnosti prilagođavanja. Hrvatska će se, piše na mnogo mjesta, s Europom “usklađivati”. Kako u uređenju područja energetike, u uvođenju tržišta energije, slobodnom poduzetništvu, informacijskoj otvorenosti, pojednostavnjivanju procedure, tako i u strogoći standarda zaštite okoliša. Na žalost, ni u poglavlju “Izazovi i prilike” ne nalazimo da se zagovara napredak ispred standarda EU, a ima područja razvojnih potencijala u kojima bi Hrvatska prednjačila, našla svoje mjesto i korist. Oni ne leže samo u zemljopisnom i geostrateškom položaju Hrvatske kao prirodnom križištu energetskih pravaca. Suradnja u Europi i regiji dat će Hrvatskoj veću sigurnost u opskrbi i razmjeni energije, a socijalni ključ u manje razvijenim zemljama ispravljat će cijene energenata koje donese tržište. Siromašniji će plaćati manje. Studija se ipak plaši našeg prihvaćanja europskih strogih mjerila zaštite okoliša jer sumnja da će se naši susjedi s osobitim žarom držati tih restrikcija, čime bi nas u tržišnoj utakmici pretekli u konkurentnosti. Danas se u Hrvatsku uvozi 50 posto svih energetskih potreba. Od toga uvoza 80 posto čini nafta. Zbrojeno s domaćim, sve slabijim izvorima nafte, crno zlato nam posredno ili izravno pokriva čak pola svih energetskih potreba. Četvrtinu nam pokriva prirodni plin, a o izdašnosti domaćih izvora nema optimističkih predviđanja. Zato se snažno zagovara dobavljivost i nafte i plina iz što više različitih izvora. A nešto bi se zaradilo i u njihovu tranzitu za druge zemlje potrošače, piše Večernji list. Na tranzitu električne energije se, kaže studija, danas ne zarađuje pa se iz tih prihoda ne može obnavljati prijenosna mreža onom brzinom kojom je načinje zub vremena. Kada studija govori o vizijama energetske budućnosti, naglašava se da se pri njihovu planiranju za budućnost svi oblici i izvori energije uzimaju u obzir bez diskriminacije. Ne govori se, međutim, o oblicima energije koje bi trebalo diskriminirati i potiskivati. Čini se da u takvim vizijama ima i malo kaosa. Kad se govori o energetskoj sigurnosti, svi se izvori elaboriraju naširoko, a obnovljivi se izvori ne bilanciraju niti su uvršteni u kriterije o sigurnosti sustava. O njima na kraju pišu samo tri retka! |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
29 Okt 2026 b92 |
