ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
18 Feb 2009 - energetika Makedonski dalekovod u pogonu 17 Feb 2009 - seebiz BiH bi na Bosni sama mogla graditi HE 17 Feb 2009 - energetikanet Građani i obnovljivi izvori 17 Feb 2009 - energetika Brojila na bon kao kazna za neplatiše 16 Feb 2009 - limun Investicijski program MEPSO-a 16 Feb 2009 - biznis VEĆA PROIZVODNJA STRUJE, MANJI UVOZ DERIVATA 16 feb 2009 - energetika Treba li Makedonija nuklearku?
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3221 do 3227 od ukupno 4032 vesti Balkan
|
17 Feb 2009 - seebiz - BiH bi na Bosni sama mogla graditi HE SARAJEVO - Projekt izgradnje protočnih hidroelektrana na rijeci Bosni već je pokrenut izradom studija opravdanosti. Nakon što Vodoprivreda uradi svoj dio posla, ostatak projekta prelazi u našu nadležnost, kazao je za Dnevni avaz generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić. Izgradnju niza hidroelektrana na Bosni i drugim rijekama, od Drine, preko Vrbasa, Krivaje, do Sanice, mogu, tvrdi on, u potpunosti realizirati domaći stručni kadar i građevinska operativa. "Prema procjenama, potrebno je oko milijardu KM za potpunu realizaciju projekta u narednih šest-sedam godina. Do tog novca može se doći kod međunarodnih fondova, a dijelom i kreditnim zaduženjem", kaže Jerlagić. Prema njegovim riječima, kada počne proizvodnja, prodajom kvota tzv. CDM mehanizama, koji podrazumijevaju ekološku, obnovljivu energiju, zemljama u Evropi koje više ne mogu graditi ništa jer bi premašile zagađenja po Protokolu iz Kyota, moglo bi se otplatiti skoro pola investicije. Posebna prednost bila bi angažiranje domaćih kompanija, poput ŽGP-a i Hidrogradnje (SASE:HDGSR). U izgradnju termoblokova u Tuzli i Kaknju, smatra Jerlagić, zbog visine investicije trebalo bi ići sa stranim partnerima, što će biti i prijedlog koji će uputiti Vladi FBiH. Elektroprivreda želi da se ovi projekti vode javno i transparentno i vjerujem da će za to postojati politička saglasnost", ističe Jerlagić. U ovoj kompaniji svjesni su da će biti otpora kod ekoloških udruženja. Jerlagić, međutim, i tu nudi razgovore. "Što se tiče Bosne, u pitanju su male brane, visine između 5 i 15 metara maksimalno. Realizacija ovog projekta donijela bi veću korist za očuvanje životne sredine nego što to imamo sada, sa zagađenim rijekama", kaže on. Izgradnja protočnih elektrana podrazumijevala bi uređenje kompletne obale i sasvim sigurno ne bi došlo do narušavanja prirodnog okruženja. Takvi projekti već postoje u Austriji, Švicarskoj, Sloveniji... Drina ima najveće potencijale, ali EPBiH (SASE:JPESR) ima pod "kontrolom" tek dvadesetak kilometara toka. Projektovanje elektrane u Ustikolini trebalo bi biti završeno do kraja 2009., a Jerlagić ističe da se radi o akumulaciji koja donosi veliku korist. "Ta hidroelektrana, s vrlo malom akumulacijom i snagom od 66 megavata, davala bi kroz koncesiju općini Ustikolina oko 2,5 miliona KM, što je više novca nego što je njen trenutni budžet. Uz to, izgradnja ove elektrane i ulaganje od 180 miliona KM bili bi strahovit poticaj za domaću privredu", smatra generalni direktor Elektroprivrede BiH. "Hidropotencijal BiH iskorišten je tek oko 50 %. Za projekt na Bosni imamo kompletno domaće resurse i možemo sve sami uraditi. Jedino što trebamo iz inostranstva jeste oprema, koja se kod nas ne proizvodi. Oko 60 % investicije otpada na građevinske radove, koje mogu raditi domaće kompanije, i to je velika šansa za razvoj bh. privrede, koju treba iskoristiti", kaže Edhem Bičakčić, predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
29 Okt 2026 b92 |