 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
27 Nov 2008 - biznis Vetrenjače u BiH čekaju zakone 26 Nov 2008 - energetikanet Skuplja struja za povlaštene kupce 25 Nov 2008 - seebiz EPCG traži direktne pregovore 25 Nov 2008 - seebiz Nordijski dani 2008 24 Nov 2008 - hrt IZNAD SENJA VJETROELEKTRANE 24 Nov 2008 - energoportal Raste uvoz struje 23 Nov 2008 - biznis KRAH HEP -ove RAZVOJNE STRATEGIJE
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3326 do 3332 od ukupno 4032 vesti Balkan 
|
23 Nov 2008 - biznis - KRAH HEP -ove RAZVOJNE STRATEGIJE Na početku velike financijsko-gospodarske krize u zemlji Hrvatska elektroprivreda je za približno 12 posto povećala cijenu struje povlaštenim kupcima - poduzećima s više od 50 zaposlenih. Kako doznajemo, neke od vodećih hrvatskih tvrtki (Uljanik, Konzum), koje je zateklo neplanirano poskupljenje, već su se požalile HEP-u. Porast troška električne energije posebno pogađa hrvatska brodogradilišta koja upravo vode bitku za opstanak na tržištu. Novi tarifni sustav trebao bi, kako tvrdi Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, zaštititi hrvatska kućanstva od daljnjih poskupljenja još barem godinu dana. Tržišni kriteriji koji se neće primjenjivati na građane strože će se odnositi na tzv. povlaštene kupce (čitaj: privredne subjekte) gdje će važiti varijabilni režim cijena koje će pratiti porast cijena energenata. No, energenti ovih dana ne poskupljuju, nego su bitno pojeftinili, pa se porast HEP-ovih cijena protivi deklariranoj tarifnoj politici, ali i Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, zbog čega bi trebala reagirati nadzorna energetska agencija HERA. Ničim izazvano povećanje cijena struje za gospodarstvo, kako doznajemo, znak je duboke krize u koju je zapao hrvatski energetski monopolist. Naime, prije samo nekoliko dana u vodu je pala razvojna strategija HEP-a, na kojoj se radilo punih pet godina, i u čije je provođenje potrošeno približno 1,8 milijardi eura, bez vidljivih rezultata. Prema razvojnom planu uprave HEP-a, koji posjeduje Jutarnji list, za plan investicijskih ulaganja u strateške elektroenergetske objekte od 2006. do 2013., trebalo je utrošiti 2,348.6 milijardi eura. Većinu tih sredstava, oko 80 posto, HEP je trebao pribaviti putem kredita i joint venture poslova, a 20 posto iz vlastitog budžeta. Plan je obuhvaćao gradnju jedne hidroelektrane, pet termoelektrana, dva terminala od kojih jedan za ukapljeni plin te postavljanje podmorskog kabela između Hrvatske i Italije. Promjena plana U okviru tog plana, gradnja kapitalnih investicija - hidroelektrane u Lešću, termoelektrana na plin u Zagrebu, Sisku i Osijeku te kondenzacijske elektrane na ugljen u Plominu, vrijednih približno 570 milijuna eura - trebala je biti završena 2008., odnosno 2012. godine. Za tu je svrhu, navodno, već utrošena većina sredstava koja je HEP osigurao na tržištu kapitala. No, taj se plan u više navrata mijenjao. Prvo su se pomicali rokovi realizacije, a posljednjim odlukama HDZ-a i Vlade on je i u cijelosti promijenjen. Umjesto gradnje sedam elektrana vladajuća stranka danas se zalaže za realizaciju dviju termoelektrana na ugljen snage 600 megavata i jedne elektrane na plin od 400 megavata. Prema drugom najavljenom scenariju, moguća je gradnja jedne nuklearke od 1000 megavata i jedne elektrane na plin ili ugljen. - Realno je očekivati da će rok te gradnje biti idućih 10 do 15 godina - izjavio je hrvatski premijer Sanader. Ta je izjava u potpunosti zbunila hrvatske energetičare, s obzirom na to da su sve najave o dovršenju kapitalnih investicija HEP-a imale krajnji rok do 2012., a potom do 2016. godine. U izjavi za Jutarnji list HSLS-ovac Davor Štern smatra da je predstavljena strategija nerazumljiva i općenita te da su najavljeni rokovi opet prekratki. - Samo gradnja nuklearke traje minimalno 15 do 20 godina - tvrdi Štern. On je inače jedan od rijetkih stručnjaka koji ovih dana kritizira Vladinu strategiju energetskog razvoja. Da u Vladinim krugovima vlada potpuna dezorijentiranost kada je u pitanju energetska strategija, govori i niz proturječnih izjava čelnih ljudi Vlade. Krajem prošle godine ministar Damir Polančec tvrdio je da bi “Hrvatska do 2015. mogla početi izvoziti električnu energiju”. Ovog ljeta je reterirao od tako ambiciozne najave, tvrdeći da Hrvatska “do 2020. mora udvostručiti kapacitete za proizvodnju električne energije, inače će je uvoziti”. Zbog novih je okolnosti uprava HEP-a naložila usporavanje radova na svim projektima na koje je od 2004. do danas utrošeno približno 1,8 milijardi eura. Bilo bi doista zanimljivo znati na što je potrošeno gotovo dvije milijarde eura dobivenih zaduženjima HEP-a i Republike Hrvatske, s obzirom na to da većina od šest elektrana “u izgradnji” ni približno nije u fazi realizacije. Unatoč golemim investicijama proizvodnja će u ovoj, a vjerojatno i u idućih nekoliko ostati na razini 2004. godine. Prema podacima INFOHEP-a (službenog glasila Hrvatske elektroprivrede), na razvoj domaće elektroprivrede od 2004. do kraja 2008. utrošeno je 14,130 milijardi kuna. Istodobno, Hrvatska proizvodi manje električne energije nego 2003. godine. Tako je, prema podacima INFOHEP-a, u 2003. proizvodnja iznosila 11,9 milijardi kWh, a potrošnja 15,4 milijarde. U 2007. potrošnja je narasla na 17,4 milijarde kWh, a proizvodnja je pala na 11,1 milijardu kWh. Nerealizirani plan Unatoč ogromnim investicijama, u cijelosti je ostao nerealiziran plan pokretanja pojedinih proizvodnih jedinica od ukupno 350 MW u četverogodišnjem mandatu, s godišnjom proizvodnjom od 2,45 milijardi kilovat sati (kWh). Predsjednik Uprave HEP-a već je pomaknuo rokove realizacije energetskih proizvoda HE-Lešće sa 2008. na 2009., TE TO Zagreb sa 2007. na 2009., a TE Sisak sa 2007 na 2011. godinu. Razlog za prolongiranje rokova gradnje bio je dugotrajno sustavno poništavanje natječaja kod prva dva objekta, dok je od gradnje trećeg, plinske termocentrale u Sisku nazvane Mala GEA, ruski partner nedavno odustao. Problemi s nabavom plina na svjetskom tržištu dodatno će opteretiti hrvatske razvojne planove. O tome da je riječ o jednom od najvažnijih gospodarskih, ali i političkih pitanja, govori i činjenica da se na čelu Vladina Vijeća za nabavu plina nalazi premijer dr. Ivo Sanader. Kako bi supstituirali moguće probleme na tržištu plina, u HEP-u su namjeravali sagraditi dvije hidroelektrane u Podsusedu i Drenju, s rokovima do 2009. i 2011. godine. Prema najavljenim planovima, one su do tada trebale proizvoditi 400 milijuna kWh čiste, obnovljive hidroenergije godišnje. No, ovi objekti, kako doznajemo iz HEP-a, još nisu realizirani niti na razini projektne dokumentacije. Nažalost, ista je situacija i s trećim blokom TE Plomin, za hrvatske prilike značajne snage od 500 MW te godišnje proizvodnje 3,5 milijardi kWh, koji nije niti u pripremnoj fazi, iako je nominiran u programu razvoja kao “nužna proizvodna jedinica za pouzdanost sustava do 2010. godine”. Hrvatskoj je tako zbog neefikasnosti HEP-ova menadžmenta već u 2008. uskraćeno više od 2,5 milijardi kWh električne energije godišnje, a koja se mora nabavljati na europskom tržištu, po trenutnim cijenama od oko 200 milijuna eura godišnje. Prema nekim analizama koje danas postoje u Vladi, nakon 2010., kada je u pogon trebao ući 3TE Plomin, debalans će biti više od šest milijardi kWh, odnosno 480 milijuna eura u cijeni uvezene struje, što bi potrošači mogli platiti sedamdesetpostotnim povećanjem cijena električne energije. Istodobno, budžet od cca 1,8 milijardi eura, koliko je HEP već potrošio ne izgradivši niti jedan od desetak najavljenih kapitalnih objekata, bio je više nego dostatan za nuklearku od 1000 MW (Krško npr. ima 676 Mw snage), s čime bi se Hrvatskoj osigurala godišnja proizvodnja od 7 milijardi kWh relativno jeftine i pouzdane energije. Zašto se ne gradi predviđeno Predsjednik HNS-a Ratko Čačić smatra da Vladina “energetska politika” nije samo neplansko lutanje, već vjerojatnije “jedan od medijskih spinova” iza kojeg stoji scenarij “što gore, to bolje” pred najavljenu privatizaciju HEP-a. “Sanaderova vlada time nastavlja sustavno obezvrjeđivati HEP, a time osigurava prostor za preuzimanje hrvatskog energetskog tržišta pod uvjetima koje će HDZ-ova vlast dogovarati standardno netransparentno.” Prije nego što se posvetimo još jednoj strategiji energetskog razvoja, smatra Čačić, trebalo bi odgovoriti na pitanja što je bilo s provedbom postojeće strategije, zašto nije uspostavljen zakonodavni okvir predviđen strategijom, čime se blokirao razvoj tržišta energije, zašto je Vlada preuzela obvezu određivanja cijena umjesto Regulatora i time onemogućila direktnu uspostavu tržišnih odnosa u energetici, zašto se ne grade predviđeni objekti, zašto je HEP i dalje nelikvidan i plaća sa zakašnjenjem većim od zdravstva. Na kraju, pita se Čačić, hoće li Vladina rasprava o energetskoj politici poslužiti samo kao alibi za činjenicu da se u proteklih pet godina u energetici nije napravilo ništa. Kadrovska politika HEP-a Velik dio uloženih sredstava u HEP-u je utrošen na isplate otpremnina zaposlenicima, u sklopu kadrovskog restrukturiranja tvrtke, koje je provedeno posve suprotno zaključcima razvojnog programa iz čl. 4.4.3, koji govori o “pomlađivanju HEP grupe zapošljavanjem novih stručnjaka”. Namjera ovog programa bila je promjena dobne strukture uposlenika i njihova bolja kvalificiranost, no brojke govore drugačije. Broj zaposlenika do 30. godine starosti (tzv. najvitalnija godina) s krajem 2004. iznosio je 1429, a danas ih ima ukupno 912. No, zato se skupina zaposlenika starijih od 50 godina u 2007. povećala sa 4953 (iz 2004.) na 5850, odnosno 40,8 posto u ukupnoj strukturi zaposlenih. Posebno je zanimljiv profil stručnjaka koji su u posljednje četiri godine zaposleni u HEP-u, a od kojih su mnogi zaposleni samo sa srednjom stručnom spremom da bi u HEP-u nastavili školovanje. Krema stručnjaka ne dolazi s područja energetike, već iz marketinga. Tako je od gotovo 100 magisterija znanosti, koliko ih je u HEP-u ostvareno programom stručnog usavršanja uz financijsku pomoć tvrtke, čak 78 s područja marketinga. Zanimljivo je da je i kći predsjednika Uprave Ivana Mravka također magistrica marketinga, a osim nje u HEP-u radi i supruga predsjednika Uprave, dok mu je sin zaposlen u Dalekovodu koji je jedan od strateških partnera HEP-a. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
29 Okt 2026 b92 |
