 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
14 Avg 2008 - biznis PLJEVLJA: DRUGI BLOK TE MOŽDA 2015. 13 Avg 2008 - biznis LJETNA ŠKOLA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE 13 Avg 2008 - vijesti CG: MORA SE ISKORISTITI SUNČEVA ENERGIJA 12 Avg 2008 - biznis ANKETA: 60% za nuklearke 11 Avg 2008 - biznis SLOVENCI ISTRAŽUJU JELI POSUPLJENJE ELEKTRIČNE E 11 Avg 2008 - vijesti CG: POJEDNOSTAVITI IZGRADNJU OBNOVLJIVIH IZVORA EN 11 Avg 2008 - srna BOBAR: Velike investicije u EE sistem
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3466 do 3472 od ukupno 4032 vesti Balkan 
|
11 Avg 2008 - vijesti - CG: POJEDNOSTAVITI IZGRADNJU OBNOVLJIVIH IZVORA EN Zamjenik direktora Regulatorne agencije za energetiku (RAE) Momir Škopelja smatra da postojeću zakonsku regulativu vezanu za dobijanje koncesija i građevinskih dozvola treba prilagoditi posebnostima objekata za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora. Škopelja ocjenjuje da koncesiona naknada za vodu ili vjetrenjače treba da bude ispod jedan odsto. - Neophodno je promijeniti sadašnje rješenje po kojem koncesiona naknada za vodu koja se koristi za male hidroelektarne (mHE) iznosi minimalno 2,5 odsto prihoda od prodate energije. Naknada po svojoj definiciji treba da zavisi od načina korišćenja prirodnog resursa, odnosno ako se prirodno dobro trajno troši (ugalj, kamen, voda za flaširanje) za njega treba naplaćivati veću koncesionu naknadu nego ako se ono praktično ne troši, kao što je slučaj sa malim HE, gdje voda uđe u cjevovod, prođe kroz turbinu i vrati se u vodotok. Ako se zna da je u Crnoj Gori koncesiona naknada za ugalj 2,5 odsto, kamen otprilike toliko, za vodu za flaširanje oko jedan odsto, a sva se ta dobra trajno troše, onda je logično da ona za vodu za mHE ili za vjetrenjače treba da bude ispod jedan odsto – izjavio je Škopelja „Vijestima“. On kaže da recept za uspješno korišćenje energije iz obnovljivih izvora treba prepisati iz najuspješnijih evropskih zemalja u toj oblasti, vodeći računa o crnogorskim specifičnostima. Crna Gora ne posvećuje dovoljno pažnje proizvodnji struje iz obnovljivih izvora energije. Osim rada dotrajalih malih hidroelektrana (mHE) do deset megavata, zaboravlja se i na veliki potencijal sunčeve i energije vjetra, kao i ostalih alternativnih izvora. Crna Gora je obavezna da usmjeri proizvodnju ka alternativnim oblicima, ne samo kao deklarisana ekološka država, već i zbog očuvanja prirodnog bogatstva i zdravlja ljudi. Time bi se makar ublažio deficit struje, koji dostiže i 40 odsto. - Jedino racionalno rješenje koje može dati očekivane rezultate je donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije kojim bi se na jednom mjestu našla skoro kompletna regulativa za tu oblast i koji bi uvažio sve specifičnosti i shodno tome dao optimalna rješenja. Trebalo bi uraditi relevantne procjene, a po mogućnosti i katastar svih obnovljivih izvora u Crnoj Gori – predložio je Škopelja. On smatra da postojeću zakonsku regulativu u vezi koncesija treba pojednostaviti i u dijelu postupka dobijanja koncesija. Prema njegovom mišljenju, posebno treba po svaku cijenu izbjeći rješenje iz prošlog tendera za izgradnju mHE kada su dva modela iz zakona o učešću privatnog sektora u obavljanju javnih poslova (koncesioni model i BOT) kombinovani tako da su investitorima istovremeno nametnute obaveze iz oba modela. - Tako bi morali da plaćaju koncesionu naknadu i da poslije isteka BOT perioda elektranu predaju državi – ukazao je Škopelja. Zamjenik direktora RAE naglašava da bi valjalo uvesti sistem dodjele koncesija izdavanjem ovlašćenja, po principu javljanja samih investitora uz ispunjavanje prethodno definisanih uslova. - Obnovljivi izvori su specifični i sa aspekta izgradnje. Prvi problem je skoro potpuna nemogućnost predviđanja njihovih lokacija sve dok se ne javi konkretna inicijativa za izgradnju. Teško je, primjera radi, definisati sva mjesta u Crnoj Gori gdje bi se mogle graditi mHE, pa ih onda unijeti u prostorno-planske dokumente. Problem je i ogroman raspon u snagama obnovljivih izvora i nivo tehničke dokumentacije koju treba obezbijediti radi dobijanja građevinske dozvole. Nemoguće je napraviti jedinstvenu proceduru dobijanja građevinske dozvole za sve obnovljive izvore, jer bi odgovarajuća procedura za mHE od 10 KW bila suviše neozbiljna za onu od 10 MW, a ona primjerena za male HE od 10 MW primijenjena na mHE od 10 MW bi dovela do toga da bi potrebna dokumentacija koštala više od izgradnje same elektrane. Stoga bi zakonsku regulativu vezanu za prostorno-plansku dokumentaciju i postupak izdavanja svih dokumenata, posebno građevinske dozvole, trebalo posebno urediti za svaku vrstu obnovljivih izvora i za njihove različite snage – predložio je Škopelja. Treba garantovati cijenu struje Škopelja smatra da cijenu energije iz obnovljivih izvora treba odrediti po modelu iz dugoročne Strategije razvoja energetike, kako se to pitanje definiše u svim evropskim zemljama. - Treba dati garantovanu cijenu, odnosno promijeniti sadašnje rješenje za mHE po kojem se cijena mijenja sa svakom promjenom cijene električne energije – smatra Škopelja. Treba onemogućiti, smatra on, ideju da se pravo na istraživanje obnovljivih izvora daje na principu koncesije uz zahtijevanje bankarskih garancija, jer se time suzbija njihovo veće korišćenje. - Pravo na istraživanje obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori treba dati svima koji su zainteresovani, uz poštovanje prethodno definisanih uslova koji će onemogućiti zloupotrebe – naveo je Škopelja. Direktiva Evropske unije uvodi i obavezu uspostavljanja sistema garantovanja porijekla energije iz obnovljivih izvora, pa bi Vlada morala i to da uradi. Svrha ovog sistema je izdavanje garancija da je određena energija stvarno proizvedena iz obnovljivih izvora da bi se izbjegle moguće manipulacije i zloupotrebe. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
29 Okt 2026 b92 |
