 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
7 Avg 2008 - biznis AUSTRIJSKI ĆE VERBUND GRADITI HE ASTE 6 Avg 2008 - biznis CG: ZAVRŠEN TENDER ZA PROJEKAT DRUGOG BLOKA 6 Avg 2008 - biznis NOVI OGLAS ZA GRADNJU MALIH ELEKTRANA 4 Avg 2008 - biznis IZOSTALO POSKUPLJENJE STRUJE U MAĐARSKOJ 4 Avg 2008 - vijesti EPCG će vrijedjeti više 4 Avg 2008 - biznis HEP U POLA GODINE IZGUBIO 110 MILIJUNA KUNA 4 Avg 2008 - tanjug Mađarski "Mol" u kompaniji za geotermalnu energij
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3473 do 3479 od ukupno 4032 vesti Balkan 
|
6 Avg 2008 - biznis - NOVI OGLAS ZA GRADNJU MALIH ELEKTRANA Tender za izgradnju malih hidroelektrana na deset crnogorskih vodotoka biće objavljen najvjerovatnije krajem septembra - saopšteno je „Vijestima“ u Ministarstvu za ekonomski razvoj. Novi tender , kako tvrde u tom Vladinom resoru, biće objavljen po značajno izmijenjenim uslovima od prethodnog, koji je uspio samo za sedam od ukupno ponuđena 43 vodotoka. Koncesije su date za vodotoke Bjelašnica, Crnja, Bistrica, Šekularska,Grlja, Zaslapnica i Babinopoljska, a posao su dobili austrijski Energie Zotterbau GmbH & Co KG, konzorcijum Haider Extrem Energy iz Sarajeva za dva vodotoka i crnogorske firme Kroling, Hidroenergija, Dekar i Bast. U Ministarstvu za ekonomski razvoj kažu da će nadležne komisije i tokom avgusta pripremati dokumentaciju kako bi uspjeli da novi javni oglas raspišu krajem narednog mjeseca. Očekuje se da Predlog zakona o koncesijama neće usporiti tender za mHE, jer je prošlogodišnjim tenderom preciziran rok od 30 godina za ekspolataciju ponuđenih vodotoka, nakon čega objekti prelaze u državne ruke. Prema zvaničnom obavještenju, prethodni tenderski postupak za većinu vodotoka poništen je “zbog nekonzistentnosti (protivrječnosti) u radu komisije za otvaranje ponuda”. Ipak, izgleda da je na poništenje uticao pritisak kompanija iza kojih su stajali pojedini lokalni moćnici i određeni energetski lobiji iz inostranstva, zbog saznanja da su za glavne vodotoke dostavili lošije ponude od konkurenata i da su bez šanse da dobiju najatraktivnije koncesije. Koncesiona naknada je bila kriterijum koji je nosio najviše poena prilikom rangiranja ponuđača – 40 od mogućih 100. Pojedini investitori koji su učestvovali na poništenom tenderu očekuju da će u Vladi mnogo obazrijivije pripremiti tenderske uslove, tim prije što zainteresovani za izgradnju vodotoka znaju osnovne tehničke i finansijske parametre iz konkurentskih ponuda sa prethodnog tendera i nove mogu popraviti prema njima. - Poništenjem prethodnog tendera, u isti koš su stavljene one firme koje su ponudile kompletnu dokumentaciju i čije su ponude potpuno ispravne, sa onima koje su imale nekompletnu dokumentaciju. U isti koš su staviljene one firme koje su uložile veliki novac, ogroman rad stručnih lica i prišle ovom poslu veoma ozbiljno, sa onima koje su lakonski i neobavezno pristupile javnom pozivu po sistemu ako dobiju neki vodotok ponudivši državi niske procente za koncesiju i infrastrukturu, a ako ne dobije, nema veze - rekao je “Vijestima” nezvanično jedan od ponuđača. On kaže da su najznačajniji uslovi ponuda svih ponuđača objelodanjeni, čime su opet oštećeni najbolji ponuđači. - Prošli tender je bio jedinstvena prilika da svaka firma ponuđač, koja je zainteresovana za dobijanje koncesije revnosno i uz puno stručnih analiza, ponudi najozbiljnije uslove. Na ponovljenom tenderu za iste vodotoke slabiji ponuđači sa prošlog tendera imaju neuporedivo bolju startnu poziciju - kaže izvor “Vijesti”. Potencijalni investitori kao rješenje problema na ponovljenom tenderu vide tako što će država za svaki vodotok ponaosob propisati minimalnu koncesionu nadoknadu, a da ona ne bude manja od najbolje ponude dostavljene početkom ove godine. Ponude za izgradnju malih elektrana na prošlom tenderu dostavile su brojne poznate strane i domaće kompanije, ali je bilo i dosta anonimnih. Očekuje se i da sa tenderskom procedurom ovaj put sve od starta krene kako treba, da se ne ponovi da već po objavljivanju tendera za izbor koncesionara u medijima bude objavljen jedan, a na sajtu Ministarstva za ekonomski razvoj drugi tekst oglasa. Tako su po jednoj verziji fizička lica mogla da konkurišu za dobijanje prava na istraživanje i eksploataciju ponuđenih vodotoka, a po drugoj nijesu. Pokazalo se da je to bio samo prvi u seriji propusta koji su doveli do konačnog poništenja tendera više od dvije trećine ponuđenih lokacija. Prethodnim tenderskim uslovima bilo je predviđeno da se ugovor o koncesiji realizuje u pet faza. Prva bi obuhvatila istražne radove, izradu studije opravdanosti i idejnog rješenja optimalnog korišćenja vodotoka i određivanje lokacija i parametara mHE, a druga izradu projektne dokumentacija i pribavljanje građevinskih dozvola. Objekti i postrojenja se izgrađuju u trećoj fazi i pribavljaju se vodne i upotrebne dozvole, kao i licence za proizvodnju struje. Četvrta faza podrazumijevala je eksploataciju objekta, a peta njegov prenos. Umjesto Vladine komisije ceh platili ponuđači Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo za ekonomski razvoj je prethodni tender za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori raspisalo na osnovu Zakona o učešću privatnog sektora u vršenju javnih usluga. Na osnovu člana 42. ovog zakona Komisije za koncesije i BOT aranžmane je donijela zaključak o poništenju javnog poziva za više od 20 vodotoka. U članu 42. ovog zakona, međutim, nije predviđena mogućnost poništenja javnog poziva i odbijanje svih ponuda baš na način kako je to komisija navela u zaključku, tako da je otvoreno pitanje da li je takav postupak bio zakonit. Članom 42. ovog zakona predviđene su dvije mogućnosti za odbijanje svih ponuda za pojedinačne vodotoke, a to su: ”odbijanje svih ponuda biće dozvoljeno samo ukoliko ne postoji valjana konkurencija ili ukoliko ni jedna ponuda nije odgovarajuća u smislu sadržaja”. Analizirajući prispjele ponude po pojedinačnim vodotocima između vodotoka za koje je poništen tender, bilo je valjane konkurencije jer su postojala dva i više ponuđača. Takođe zaključci po zapisniku komisije sa otavaranja ponuda od 15.02.2008. su da je bilo ponuda za ove vodotoke gdje komisija za otvaranje ponuda i prisutni ponuđači nijesu imali niti jednu primjedbu i koje su bile kompletne u smislu sadržaja. Logično bi bilo da je Vladina Komisija za koncesije i BOT aranžmane ocjenjivala i analizirala svaki vodotok i ponudu pojedinačno. Postavlja se pitanje zašto bi učesnici tendera bili oštećeni zbog “nekonzistentnosti” u radu komisije. Komisija je svakako trebala da pronađe način da vrednuje ponude koje su bile kompletne u smislu sadržaja, i da predloži Vladi za dobijanje koncesije one ponuđače koji su ponudili najbolje uslove za pojedinačne vodotoke. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
29 Okt 2026 b92 |
