 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
1 Jun 2008 - biznis HRVATSKA DOBIVA ELEKTRANE DVOSTRUKO JAČE OD NUKLE 1 Jun 2008 - biznis EVIVA ENERGY ULAŽE 600 MILIONA EURA U RUMUNJSKU 31 Maj 2008 - biznis GRČKI INVESTOR ULAŽE 440 MILIONA EURA U IZGRADNJ 31 Maj 2008 - tanjug Struja u Crnoj Gori od sutra skuplja 15 odsto 28 Maj 2008 - biznis HRVATSKA GRADI NUKLEARKE KOD ZAGREBA I DILJA 28 Maj 2008 - energetikanet Nuklearna opcija u zemljama s malim EES 27 Maj 2008 - biznis MRAVAK NAJAVIO GRADNJU VIŠE ENERGETSKIH OBJEKATA
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3522 do 3528 od ukupno 4032 vesti Balkan 
|
1 Jun 2008 - biznis - HRVATSKA DOBIVA ELEKTRANE DVOSTRUKO JAČE OD NUKLE Do 2015. HEP će u gradnju elektrana uložiti 2,1 milijardu eura. Potrošnja struje u Hrvatskoj raste znatno brže nego u Europskoj uniji, oko tri posto godišnje. Hrvatska elektroprivreda (HEP) ovih je dana, prvi put nakon gotovo tri godine, najavila poskupljenje struje početkom srpnja. Iako predsjednik Uprave Ivan Mravak nije rekao koliko bi cijene mogle porasti dok to ne dogovore s Vladom, stručnjaci na temelju velikog rasta cijena svih goriva za termoelektrane i uvozne struje te nužnih vrlo velikih ulaganja procjenjuju da bi struja mogla poskupiti između 10 i 20 posto, piše Vjesnik.hr. U HEP-u potrebu poskupljenja električne energije objašnjavaju s nekoliko argumenata. Prvo podsjećaju da je njena cijena posljednji put promijenjena još 1. rujna 2005., kad je porasla pet posto za kućanstva i šest posto za gospodarstvo. U međuvremenu su znatno narasli troškovi svih goriva za termoelektrane i uvozne struje. Od posljednjeg poskupljenja struje do travnja ove godine cijena plina je porasla 156 posto, ugljena 160 posto, loživog ulja ovisno o vrsti od 176 do 194 posto, a uvozne struje 100 posto, ističe Mravak. Negativni utjecaj tako velikih poskupljenja goriva i uvozne struje dodatno je povećan zbog rasta potrošnje struje te činjenice da je zbog suše proizvodnja hidroelektrana bila 27 posto manja od planirane, pa su se više morali koristiti najskuplji izvori - termoelektrane. Tako su, prema njihovim podacima, od rujna 2005., dakle od posljednjeg poskupljenja struje, do kraja prošle godine varijabilni troškovi HEP-a porasli za 57,7 posto ili za 2,1 milijardu kuna. Drugi važan argument zašto HEP traži više cijene struje su nužna vrlo velika ulaganja, posebno u gradnju novih elektrana, LNG terminala i vodova za prijenos struje, u iznosu od 2,1 milijardu eura do 2015. godine. Bez toga bi se Hrvatska, upozoravaju stručnjaci, već za nekoliko godina mogla naći u problemima s opskrbom strujom ili barem znatno povećati svoju ovisnost o sve skupljoj stranoj struji. Potrošnja struje u Hrvatskoj raste znatno brže nego u Europskoj uniji, oko tri posto godišnje, pa se očekuje da će sa 16,7 teravatsati u 2005. ove godine porasti na 18,7 teravatsati i nastaviti rast. Istodobno će HEP morati postupno zbog dotrajalosti zatvoriti dio svojih starijih termoelektrana, što će smanjiti ionako nedostatne proizvodne kapacitete i povećati manjak struje koji će trebati nadoknaditi iz novih elektrana ili uvoza, piše Vjesnik.hr. Kako je prevelika ovisnost o uvozu energenata vrlo nezgodna, a i Europska unija traži od svojih članica da što više energetskih potreba zadovoljavaju iz vlastitih izvora, HEP je već počeo veliki investicijski ciklus, jer priprema i gradnja elektrana traje najmanje nekoliko godina. Već u 2006. uloženo je 2,77 milijardi kuna, lani su ulaganja povećana na rekordnih 3,08 milijardi kuna, a idućih godina i dalje će se postupno povećavati. U tijeku je gradnja dviju elektrana: novog plinskog bloka zagrebačke Termoelektrane-toplane, snage 100 megavata (trebao bi biti gotov krajem ove godine), i Hidroelektrane Lešće na Dobri, snage 42 megavata, koja bi trebala proraditi sljedeće godine. Kako su u HEP-u procijenili da do 2015. moraju izgraditi nove elektrane snage 1672 megavata, što je više od dvije Nuklearne elektrane Krško, uskoro bi trebala početi gradnja novog plinskog bloka Termoelektrane Sisak, snage 230 megavata, a potom i novih plinskih termoelektrana snage po 400 megavata u Slavoniji i Dalmaciji. Kako se ne bi previše orijentirali samo na jedno gorivo - plin, te zbog dotrajalosti prvog bloka Termoelektrane Plomin na ugljen, planiraju ga zamijeniti novim najsuvremenijim blokom, snage 500 megavata, koji bi koristio isto gorivo, ali bi zadovoljavao sve europske standarde zaštite okoliša, a proradio bi krajem 2014. No odluka o gradnji Termoelektrane Plomin 3 nije samo u HEP-ovim rukama. Do 2010. u HEP-u planiraju i kroz zajednička ulaganja s Austrijancima i Dalekovodom izgraditi obnovljive izvore energije snage od 100 do 150 megavata. Kako će im za postojeće i nove termoelektrane trebati velike dodatne količine plina, namjeravaju se s desetpostotnim vlasničkim udjelom uključiti u međunarodni konzorcij koji će na sjevernom Jadranu graditi LNG terminal za dopremu ukapljenog prirodnog plina. Time bi osigurali još milijardu prostornih metara plina godišnje, a postoji mogućnost da uz terminal izgrade i plinsku termoelektranu, kaže Mravak. Uz te investicije u nove proizvodne objekte, a možda im se sljedećih godina, ako se postigne politički konsenzus, priključi i jedna nuklearka, namjeravaju izgraditi i veliki dalekovod od Ernestinova do mađarskog Pecsa te u budućnosti, kad bude dovoljno struje i za izvoz, podmorski kabel od hrvatske do talijanske obale, piše Vjesnik.hr. Ali pitanje je kako će HEP osigurati više od 2,1 milijardu eura potrebnih za te investicije. Naime, zbog blokirane cijene struje tijekom tri godine te ubrzanog rasta cijena goriva za termoelektrane i uvozne struje HEP je prošlu godinu, unatoč rastu potrošnje struje i prihoda, završio s dobiti od samo 26 milijuna kuna, što je 89 posto manje od 241,9 milijuna kuna dobiti godinu dana ranije. Kako nemaju dovoljno vlastite akumulacije, većinu novca (oko 80 posto) za velika ulaganja planiraju osigurati iz kredita i zajedničkih ulaganja sa strancima kroz joint-venture poslove. Ali ako se nastavi pad financijskih poslovnih rezultata HEP-a, pitanje je hoće li mu specijalizirane međunarodne agencije pogoršati prilično dobar kreditni rejting i tako poskupiti kredite na međunarodnom financijskom tržištu. Osim toga, postojeće nerealne cijene električne energije teško će privući strane ulagače koje prije svega zanima oplođivanje uloženog novca. Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska mora uvesti tržišne cijene struje ako ne želi da joj u budućnosti zaprijete problemi u opskrbi. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
29 Okt 2026 b92 |
