 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
26 Maj 2008 - biznis HEBRANG: U HRVATSKOJ NE POSTOJI SIGURNA LOKACIJA 26 Maj 2008 - biznis CG: KREĆE OPERACIJA GRADNJE DRUGOG BLOKA TE 26 Maj 2008 - biznis LJEPOTE GEOTERMALNE ENERGIJE 21 Maj 2008 - beta Poziv za izradu projekta drugog bloka TE Pljevlja 21 Maj 2008 - b92 Hrvatska: Nuklearka do 2020? 21 Maj 2008 - beta EPCG nije zadovoljna odobrenim prihodom 20 Maj 2008 - beta CG:Kilovat skuplji 17 odsto
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 3529 do 3535 od ukupno 4032 vesti Balkan 
|
26 Maj 2008 - biznis - LJEPOTE GEOTERMALNE ENERGIJE Geotermalna voda pronađena u bušotini dugo se smatrala promašajem. No, voda cija je temperatura veća od 175 Celzijevih stupnjeva može pokretati elektricne generatore. Ispod Zemljine površine leže ogromne zalihe toplinske energije, tj. geotermalna energija. Ona pod našim nogama godinama se koristi uglavnom u ljecilišno-turisticke svrhe. No nedavno su sve glasniji oni koji zagovaraju gospodarsku uporabu. Primjerice odluka zagrebackog Poglavarstva o osnivanju tvrtke Terme, koja bi trebala graditi sportsko-rekreacijski centar u naselju Blato, kao i radna verzija studije izvodljivosti gospodarske uporabe geotermalne energije u Velika Cigleni kod Bjelovara te Lunjkovec-Kutnjak u blizini Koprivnice - a radi se na još cetiri projekta. Ispod nogu, no kilometrima od nas Dolje, dolje, dolje, dolje duboko ispod Zemljine površine temperature dosežu stotine, pa cak i tisuće Celzijevih stupnjeva. Ogroman je to potencijal ako se pomisli da toplina koja u roku od godinu dana dospije iz unutrašnjosti Zemlje na njenu površinu ima energetski potencijal od nekih 100 milijardi megavatsati elektricne energije — što višestruko premašuje ukupnu kolicinu elektricne energije koja se potroši u citavom svijetu. Zaista ogromna kolicina energije! Kako doći do dragocjene energije Srećom po nas jedan dio Zemljine toplinske energije akumuliran je u Zemljinoj kori, cak blizu površine. Ona se može crpiti pomoću toplinskih pumpi koje su povezane s podzemnom cjevovodnom mrežom. Hura!!! Tako dobivena energija koristi se za zagrijavanje domova tokom zime ili u neke druge svrhe. Ljudi koji žive u blizini termalnih vrela ili u podrucjima koja su poznata po nekim drugim vrstama geološke aktivnosti odavno koriste Zemljinu toplinsku energiju i na neke druge nacine. Tako su, naprimjer, stari Rimljani u blizini termalnih izvora gradili javna kupališta. U Hrvatskoj zato nicu ljecilišni centri kao što su Stubicke, Varaždinske, Daruvarske ili Lipicke toplice, odnosno ljecilišta Topusko, Bizovac ili Ivanić Grad Onaj nedohvatniji, veći dio toplinske energije akumuliran je ispod Zemljine kore, u sloju koji se naziva plašt. Kora je u prosjeku debela 35 kilometara — što uvelike premašuje maksimalnu dubinu bušenja koju omogućava postojeća tehnologija. Međutim, Zemljina kora sastoji se od nekoliko ploca i na nekim je mjestima tanja — narocito tamo gdje se te ploce dodiruju. Na tim mjestima magma može doći bliže Zemljinoj površini i tako zagrijavati vodu koja je zarobljena u podzemnim slojevima stijena. Ta se voda obicno nalazi svega dva do tri kilometra ispod Zemljine površine, a to su dubine do kojih se lako može doći zahvaljujući suvremenim tehnikama bušenja. Voda se može dopremiti na površinu i zatim koristiti na razne nacine. Iskorištavanje toplinske energije Na površini Zemlje voda vri na temperaturi od 100 Celzijevih stupnjeva. No u unutrašnjosti Zemlje tlak je puno veći, a voda i na puno većim temperaturama ostaje u tekućem stanju. Na nekim mjestima bušenjem se dolazi do vode cija je temperatura veća od 175 Celzijevih stupnjeva i ona se može koristiti za pokretanje elektricnih generatora. Zagrijavanje vode do visokih temperatura karakteristicno je za zone u kojima još uvijek ima vulkanske aktivnosti, a jedna od njih je i Tihooceanski vatreni prsten. U toj zoni, u kojoj ima mnogo aktivnih i pritajenih vulkana, nalaze se i Filipini. Na Filipinima je posljednjih godina postignut znacajan napredak u korištenju geotermalnog energetskog potencijala za proizvodnju elektricne energije. Filipini su cak postali jedan od najvećih svjetskih proizvođaca elektricne energije koji u proizvodnom procesu koriste geotermalnu energiju. Preko 20 posto elektricne energije koja se troši na Filipinima dobiva se eksploatacijom tog prirodnog bogatstva. Primjerice u geotermalnoj elektrani Mak-Ban u filipinskoj provinciji Laguni. Instalirana snaga te elektrane iznosi 426 megavata. Tipicno postrojenje Bušotine su zapravo kanali kroz koje se vruća voda i para pod djelovanjem visokog tlaka dopremaju na površinu. Dobivenu paru šalje se u postrojenje za proizvodnju elektricne energije. Pogon na Filipinima Kod tehnologije trenutnog isparavanja crpi se vruća voda iz bušotina dubokih gotovo 3 700 metara. Na velikim dubinama vruća voda nalazi se pod velikim tlakom. No kad je dopremite na površinu, tlak naglo pada i većina vode trenutacno se pretvori u paru. Para cjevovodom putuje do separatora. Ovdje se para odvaja od vruće vode ili geotermalne vode bogate mineralima. No ona još uvijek nije spremna za korištenje u proizvodnji elektricne energije. Para još uvijek sadrži sitne kapljice vode. U tim kapljicama ima minerala koji bi se mogli taložiti na turbini i oštetiti je. Zato para iz separatora odlazi u uređaj za procišćavanje. Taj uređaj treba ukloniti preostale kapljice. Budući da se na putu do postrojenja para kondenzira, mora se još jednom procistiti prije nego što uđe u turbinu koja pokreće generator. Nikad ne presušuju? Svakog sata na površinu se dopremi jako mnogo vruće vode i pare. Stoga je veoma važno da se voda koja je u separatoru odvojena od pare vrati u zemlju kako bi se izbjeglo narušavanje prirodne ravnoteže. Sva ta voda vraća se tamo odakle je i uzeta. Osim toga vraćanje vode u zemlju ujedno omogućava da geotermalno nalazište nikad ne presuši. Zahvaljujući mudrom upravljanju geotermalne elektrane mogu postojati cak i u blizini naseljenih mjesta, a da ne narušavaju ljepotu i cistoću okoliša. Hladnija voda U zadnje vrijeme pocinje se koristiti i tekućine cija je temperatura niža od 200 Celzijevih stupnjeva. Tako je razvijena i tehnologija binarnog ciklusa. To je tehnologija kod koje se vruća voda koristi za pretvaranje jedne druge tekućine u paru, koja potom pokreće turbinu generatora. U Zagrebu za hortikulturni centar i toplice Iz geotermalnog polja Zagreb na lokalitetu Blato, gdje je u planu gradnja termi sa sportsko-rekreacijskim sadržajem, uz temperaturu vode od 80 stupnjeva Celzijevih može se proizvesti 77 litara u sekundi. U odnosu na takvu moguću proizvodnju, kolicine koje se sada proizvode su minorne. Grad Zagreb i Ina potpisali su Pismo namjere još 2005. godine, a cilj je bio pokretanje gradnje novih sadržaja, poput sportsko-rekreacijskog centra i mogućeg hortikulturnog centra (staklenika za uzgoj cvijeća). Ocekuje se skoro pokretanje aktivnosti novoosnovanog poduzeća Terme u kojemu su, prema sporazumu, nositelji investicijskoga ulaganja Ina i Grad Zagreb u jednakim omjerima. Geotermalnog polja Zagreb odnosno mjesto na kojem se nalaze bušotine s toplom vodom nad kojima koncesiju ima Ina d.d. Geotermalno polje otkriveno je 1976. Na površini od 54 cetvorna kilometara Ina je izradila 10 bušotina, od toga su 4 bile namijenjene Sveucilišnoj bolnici, a danas su osnova velikog projekta zagrebackih termi. Prednosti i mane Geotermalna energija ima mnoge prednosti. Zemlje koje je koriste za proizvodnju elektricne energije smanjuju svoju ovisnost o nafti. Deset megavata struje proizvedene pomoću geotermalne energije znaci godišnju uštedu od 140 000 barela sirove nafte. Osim toga, geotermalne energije ima napretek, a opasnost od iscrpljenja njenih izvora daleko je manja nego u slucaju mnogih drugih izvora energije. Problem zagađivanja okoliša također je znatno manji. Troškovi rada geotermalnih elektrana prilicno su mali u usporedbi s mnogim drugim vrstama elektrana. S druge strane, postoje i neki razlozi za zabrinutost. Geotermalna para obicno sadrži vodikov sulfid, koji je u velikim kolicinama otrovan, a u malim kolicinama neugodan jer smrdi po sumporu. Međutim, proces procišćavanja pare kojim se uklanja sumpor jednostavniji je i djelotvorniji od sustava za kontrolu štetnih plinova u elektranama koje troše fosilna goriva. Cestice koje se odvajaju u procesu procišćavanja mogu sadržavati male kolicine arsena ili drugih otrovnih tvari, no kad se te tvari ponovno vrate u zemlju, opasnost je minimalna. Zagađivanje podzemnih voda još je jedan problem koji se može javiti ako duboko pod zemljom geotermalne bušotine nisu izolirane celicnim obložnim cijevima i cementom. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
29 Okt 2026 b92 |
