elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






11 Nov 2012 - kWh - EPS preuzima sve trafo-stanice 110/35 kilovolti

Do 1. januara predstojeće godine JP EPS, to jest njegova privredna društva za distribuciju, treba od JP „Elektromreža Srbije“ da preuzme sve trafo-stanice 110/35 kilovolti I zaokruže elektrodistributivni system kojim će ubuduće upravljati. Ova obaveza proizašla je iz novog Zakona o energetici, u kome je, između ostalog, definisano i gde će biti tačka razgraničenja između operatora prenosnog i distributivnog sistema u ukupnom elektroenergetskom sistemu Srbije. Rok za razdvajanje se bliži, a kako saznajemo, privode se kraju I pripreme da se ceo posao obavi u zakonskom roku. Da li će to u potpunosti biti moguće, zavisi od mnogo čega, ponajviše otuda što je ceo proces i postupak preuzimanja visokonaponskih objekata veoma složen. Pri tome, čini se da više teškoća stvaraju pravni i ekonomski aspekti, nego tehničke nedoumice.
Mešovite komisije JP EPS-a i JP EMS-a još pre nekoliko meseci pregledale su stanje trafo-stanica koje EPS preuzima, a Institut “Nikola Tesla“ uradio je studiju „Ispitivanje, kontrola, analiza i ocena pogonskog stanja opreme, uređaja i instalacija u TS 110/h u procesu prelaska iz EMS-a u EPS“, tako da je tehničko stanje objekata uglavnom definisano. Takođe, zajednička komisija dva preduzeća, kojom rukovode Nenad Mraković iz EPS-a i mr Gojko Dotlić iz EMS-a, zaključila je još početkom ove godine da nije potrebno, posle prošlogodišnje procene, da se ponovo utvrđuje stanje na terenu da bi se definisale mogućnosti i uslovi za preuzimanje trafo-stanica i dalekovoda na 110-kilovoltnom naponu.
U privrednim društvima EPS-a za distribuciju i dalje je, međutim, prisutna velika doza obazrivosti prema obavezama koje će preuzeti zajedno sa „stodesetkama“, i to prema viđenom stanju. O tome se proteklih godinu dana često govorilo na sastancima direktora PD ED, tako da se stekao utisak da se više pažnje posvećuje ovom razgraničenju nego što se udubljivalo u izdvajanje nekadašnjeg „Elektroistoka“ (operatora prenosnog sistema) iz sastava „Elektroprivrede Srbije“. Kada je u julu 2005. godine donet Zakon o energetici, prema direktivama EU, koplja su se lomila unutar tadašnje Direkcije EPS-a za upravljanje elektroenergetskim sistemom i „Elektroistoka“. Ostali u sistemu EPS-a nisu se upuštali u ova razgraničenja. Tim manje što je EMS stvaran sa stavom da se slede razvijeni elektroenergetski sistemi u Evropi, što je značilo sprovesti stav u potpunosti, iako ni u svim zemljama osnivačima EU operator prenosnog sistema nije izdvojen iz sastava nacionalne kompanije. Tako je JP EMS postao najuspešnija firma u elektroenergetskom sistemu Srbije i dobio na korišćenje potpuno nov Dispečerski centar EPS-a i sve novije visokonaponske trafo-stanice, razvodna postrojenja i dalekovode. Sada je na red došao 110-kilovoltni nivo. Privredna društva EPS-a za distribuciju imaju određeni broj ovakvih objekata u svom sastavu, ali će morati da preuzmu i pedesetak EMS-ovih TS na ovom naponu. Diskusije o tome da li to treba da se radi ili ne završene su onog trenutka kada je prošlog leta usvojen aktuelni Zakon o energetici. Zebnja sa kojom se pristupilo ovom poslu nije još nestala. Trafo-stanice koje distribucije preuzimaju uglavnom su stare, neke imaju i više od 40 godina, a u njihovo održavanje nije se mnogo ulagalo, ne barem otkad su počele priče o preuzimanju.
Zajednička komisija EPS-a i EMS-a zaključila je nedavno da su tehnička pitanja preuzimanja u najvećem delu razrešena. Do kraja oktobra trebalo je da se uobliče jednoobrazni ugovori o održavanju objekata i sporazumi o njihovoj eksploataciji, koje će potpisati EPS (PD ED) i EMS. Mraković za naš list kaže da je takođe zaključeno da su „Elektrovojvodina“, „Elektrodistribucija Beograd“ i „Elektrosrbija“ najvećim delom spremne da preuzmu nadzor i upravljanje ovim „stodesetkama“, a da će niški „Jugoistok“ i kragujevački „Centar“ to rešavati zajedno sa stručnim službama EMS-a.
No, i nadzor i upravljanje odnose se na tehniku i tehnologiju, gde su stvari prilično jasne. Nejasno je ono što je pitanje statusa imovine koju treba preneti, odnosno preuzeti. Kako razgraničiti ono što postoji uz trafo-stanice, a što nije direktno u funkciji prenosa električne energije, kao što su, na primer, stanovi zaposlenih na TS i slični objekti? Otvoreno je i pitanje pod kojim uslovima preuzeti 80-tak radnika EMS-a koji rade na „stodesetkama“, kada njihov sindikat traži da se rasporede u skladu sa svojim kvalifikacijama i platom ne manjom nego što je imaju u EMS-u, a one su veće nego u ijednoj EPS-ovoj distribuciji. Sve to treba tek da se usaglasi.
Za pitanje svojine, to jest prenosa prava korišćenja, zatražena je pomoć nadležnih ministarstava budući da svojina nad mrežom nije definisana Zakonom o javnoj svojini. Nije jasno da li će uopšte ostati pravo korišćenja ili će država na neki drugi način regulisati ovo pitanje. U radu Zajedničkog tima EPS-a i EMS-a, koji ima 30-tak članova, zastupljeni su predstavnici svih sektora u jednom i drugom preduzeću. Pored inženjera, tu su ekonomisti i pravnici, ali nejasnoće prevazilaze i njihove nadležnosti. Uostalom, „zakon tumači onaj ko ga donosi“. Dakle, na potezu su organi vlasti, od kojih se očekuju odgovori na ova i slična pitanja.
Kako sve to izgleda iz perspektive jednog od privrednih društava EPS-a za distribuciju pitali smo Gorana Radovanovića, rukovodioca Pogona „Visoki napon“ u „Elektrodistribuciji Beograd“.
On je rekao da će se o svojini, pravu korišćenja, pa i pitanju nelegalizovanih objekata, koji su izgrađeni uz trafo-stanicu ili iznad nje, EDB, kao i druga PD ED, rukovoditi stavovima i sugestijama nadležnih organa. Tačnije, prema njegovim rečima, tu mora da se nađe zajedničko rešenje EPS-a i EMS-a.
- Mi u EDB-u treba da preuzmemo osam TS 110/35 kV. Kako god da budu rešena pitanja ovog transfera i kako god da se dogovorimo, jasno je da EDB sa tim objektima dobija i čitav niz tehničkotehnoloških, organizacionih i finansijskih obaveza, koje će u narednih desetak godina morati da razrešava. U Planu razvoja elektrodistributivne mreže EDB-a do 2022. godine predviđeno je (a to je plan i JP EPS-a) da se svake godine rekonstruiše po jedna od ovih TS, a svaka od tih rekonstrukcija koštaće po 150 miliona dinara, računajući po sadašnjim cenama. Zašto je takva rekonstrukcija potrebna? U distribuciji, „stodesetke“ namenjene su snabdevanju potrošača na određenom, ograničenom području. Prenosne TS 110/h drukčije su koncipirane, imaju različitu opremu i zahtevaju posebnu organizaciju nadzora i upravljanja u odnosu na distributivne.
U EMS-u, preko ovih objekata električna energija prenosi se na širim prostori- ma, tako da su one na jednoj strani „most“ prenosa na 110-kilovoltnom naponu, a na drugoj izvor za napajanje određenih nižih naponskih nivoa - kazao je Radovanović.
On je naveo da EDB ima svojih 16 „stodesetki“, na kojima se nadzor i upravljanje obavljaju daljinski iz Dispečerskog centra na Slaviji. O održavanju brinu 53 zaposlena u Pogonu „Visoki napon“, koji uz to održavaju i 65 TS 35/10 kV. To znači da EDB nema dovoljan broj zaposlenih kadrova koji bi radili na preuzetim „stodesetkama“. Pri tome, naš sagovornik podseća da su još otvorena pitanja da li će radnici EMS-a, koje bi distribucije takođe trebalo da preuzmu, prihvatiti da uđu u EDB pod uslovima kakvi mogu da im se ponude, a ti uslovi su u skladu sa organizacijom i sistematizacijom poslova i radnih zadataka „Elektrodistribucije Beograd“.
- Tri radne grupe, koje je napravila Zajednička komisija EPS-a i EMS-a (za utvrđivanje stanja opreme i dokumentacije, nadzor i upravljanje i za prenos signala i komandi) imaju vrlo odgovorne i složene zadatke. Kada je reč o nadzoru i upravljanju, na primer, distributivni centri EMS-a i EDB-a imaju međusobnu vezu i mi možemo da pratimo 35-kilovoltnu stranu, ali ne i celinu rada i tokova energije na objektima koje treba da preuzmemo. Kada te „stodesetke“ uđu u naš sistem, ta koncepcija neće moći da odgovori potrebama upravljanja u novim okolnostima i moraće da se promeni. A to je samo jedan od segmenata koje treba urediti - istakao je Radovanović.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

17 Nov 2026 ekapija
Srbija prva završila proveru za povezivanje tržišta električne energije sa EU
15 Nov 2026 021
Plan studenata za energetiku
15 Nov 2026 newsmax
Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene
15 Nov 2026 blic
Koji kućni aparati troše najviše
11 Nov 2026 EE
20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO
10 Nov 2026 snm
Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra
9 Nov 2026 rts
Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone
6 Nov 2026 blic
U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila
6 Nov 2026 snm
Srbija nije iskoristila sve potencijale OIE

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika