ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
SLEDEĆA >
17 Nov 2026 - ekapija Srbija prva završila proveru za povezivanje tržišta električne energije sa EU 15 Nov 2026 - 021 Plan studenata za energetiku 15 Nov 2026 - newsmax Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene 15 Nov 2026 - blic Koji kućni aparati troše najviše 11 Nov 2026 - EE 20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO 10 Nov 2026 - snm Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra 9 Nov 2026 - rts Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone
EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1 do 7 od ukupno 5592 vesti Srbija
|
12 Jul 2022 - blic - DA LI SU HIDROELEKTRANE REŠENJE? U prva dva meseca ove godine Srbija je na uvoz struje potrošila osam puta više novca nego prošle godine, pokazuju podaci časopisa "Makroekonomske analize i trendovi". Osim energetske krize, za to je najzaslužnija havarija u TE Nikola Tesla u Obrenovcu koja proizvodi polovinu struje u Srbiji, dok se manje električne energije i dalje dobija od hidroelektrana - oko 30 odsto. Hidrosektor i reverzibilne hidroelektrane ključne su za očuvanje energetske bezbednosti, a upravo jedna takva, nalazi se na Drini, na jezeru Perućac, piše Euronews. Reverzibilna HE Bajina Bašta puštena je u rad 1982. godine i još je jedina ovakva HE u našoj zemlji. Deo je celine Drinsko-limske elektrane koja sa svojom godišnjom proizvodnjom od 3.300 GWh, čini oko 10 odsto ukupne proizvodnje struje u Srbiji. Osim što proizvode, ove hidroelektrane mogu i da skladište višak struje, što je od velikog značaja u kriznim trenucima kada se sve više okrećemo obnovljivim izvorima energije. Ivan Božić, profesor Mašinskog fakulteta napominje da ona ne služi samo da nadomesti energiju već i da pokrije sav višak koji dolazi iz solarne energije ili vetra. "Vetar ne zna da li je dan ili noć, on duva, i kad imamo energiju iz vetra, a nemamo potrošnju koja će taj konzum da pokrije, onda su reverzibilne hidroelektrane ključne, i pumpaju vodu u gornju akumulaciju. A kada je reč o obnovljivim izborima energije, reverzibilne hidroelektrane upravo služe da "peglaju" te viškove proizvodnje i neuravnotežene vidove proizvodnje i iz eolske i iz solarne energije", kaže profesor Božić. Izgradnja još ovakvih hidroelektrana, Bistrica i Đerdap 3 odlaže se već četiri decenije, a energetska kriza ponovo je aktuelizovala ove projekte. Bistrica je ipak nešto bliža realizaciji. Reverzibilna HE Bajina Bašta puštena je u rad 1982. godine i još je jedina ovakva HE u našoj zemlji. Deo je celine Drinsko-limske elektrane koja sa svojom godišnjom proizvodnjom od 3.300 GWh, čini oko 10 odsto ukupne proizvodnje struje u Srbiji. Osim što proizvode, ove hidroelektrane mogu i da skladište višak struje, što je od velikog značaja u kriznim trenucima kada se sve više okrećemo obnovljivim izvorima energije. Ivan Božić, profesor Mašinskog fakulteta napominje da ona ne služi samo da nadomesti energiju već i da pokrije sav višak koji dolazi iz solarne energije ili vetra. "Vetar ne zna da li je dan ili noć, on duva, i kad imamo energiju iz vetra, a nemamo potrošnju koja će taj konzum da pokrije, onda su reverzibilne hidroelektrane ključne, i pumpaju vodu u gornju akumulaciju. A kada je reč o obnovljivim izborima energije, reverzibilne hidroelektrane upravo služe da "peglaju" te viškove proizvodnje i neuravnotežene vidove proizvodnje i iz eolske i iz solarne energije", kaže profesor Božić. Izgradnja još ovakvih hidroelektrana, Bistrica i Đerdap 3 odlaže se već četiri decenije, a energetska kriza ponovo je aktuelizovala ove projekte. Bistrica je ipak nešto bliža realizaciji. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |